NE KONCESIJAMA NA PLAŽE, DA KONCESIJSKIM ODOBRENJIMA

Najkasnije do siječnja iduće godine moraju se donijeti trogodišnji i godišnji plan davanja koncesija na pomorskom dobru. Građani Pule su 2019. i 2020. jasno dali do znanja da ne žele privatizaciju plaža putem koncesija. Zato smo predložili da se u Trogodišnjem planu davanja koncesija na pomorskom dobru za razdoblje 2022.- 2024. navede da nema interesa za davanjem gradskih plaža za gospodarsko korištenje. Ukoliko postoji interes na neku drugu vrstu koncesija (nove koncesije za javnu infrastrukturu, luku i dr.), prijedlog će se razmotriti.

KONCESIJSKA ODOBRENJA UMJESTO KONCESIJA NA PLAŽE

Umjesto izdavanja koncesija na plaže, SVE gospodarske djelatnosti na plažama mogu se, kao i do sada, pružati putem koncesijskih odobrenja. Koncesiju Grad može dati na rok do 20 godina uz eksluzivno pravo korištenja. Koncesijska odobrenja, pak, izdaju se na rok do 5 godina i ne omogućavaju isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra na kojima se obavljaju. Sav prihod od koncesijskih odobrenja pripada Gradu dok se prihod od koncesija dijeli na 3 dijela i samo trećina pripada Gradu, a ostale dvije Županiji i Državi.

Ukupni prihod Grada od koncesijskih odobrenja u 2020. bio je 697.803,32 kn od, a od koncesija na pomorsko dobro 1.779.339,09 kuna. Najveći dio prihoda od koncesija dolazi od koncesija za luke, brodogradilišta i infrastrukturu. Jedina koncesija drugačijeg tipa ona je za ski-lift u Uvali Valovine. Od ukupno 1,78 milijuna kuna prihoda od koncesija te 2020. godine, Grad je od koncesije za ski-lift na 3 hektara mora i kopna zaradio 28.136,00 kn (22.194,00 kn cca od stalne naknade i 5.942,00 kn od varijabilne naknade, koja se izračunava u postotku od prijavljenog prihoda).

ZAŠTO JE VAŽAN PLAN UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM?

Izdavanje koncesijskih odobrenja regulira se Planom upravljanja pomorskim dobrom, koji se mora usvojiti do 1. prosinca (za iduću godinu). Dosadašnji planovi upravljanja pomorskim dobrom nisu sadržavali sve elemente koji su potrebni za poštivanje načela transparentnosti. Postoje mnogi primjeri bolje prakse izrade planova upravljanja pomorskim dobrom u kojima se navode, između ostalog, nadležnosti komunalnih redara u nadzoru nad načinom korištenja pomorskog dobra, iznos planiranih prihoda i specifikacija planiranih rashoda, iznos naknade za koncesijsko odobrenje itd. Jedan od važnih nedostataka pulskih planova bio je izostanak specifikacije izdanih koncesijskih odobrenja i roka na koji su izdane.Koncesijska odobrenja za koje se u tekućoj godini može natjecati potrebno je posebno istaknuti. Metoda “najbržeg prsta” odnosno odlaska na poštu na Bajakovo kako bi se osiguralo prvenstvo prijave primitivna je i ne osigurava selekciju najkvalitetnijih ponuda. Stoga ćemo učiniti dodatni napor za osmišljavanje kriterija koji će osigurati kvalitetu, a praksu odlaska na Bajakovo prošlošću. Novi pulski Plan upravljanja pomorskim dobrom mora slijediti najbolju praksu.